Predsjednik BZK "Preporod" u BIH
Prof. dr. Sanjin Kodrić (Sarajevo, 1978) predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini.
Redovni je profesor bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je i predsjednik Vijeća Doktorskog studija iz književnosti naroda Bosne i Hercegovine, a bio je i šef Odsjeka te rukovodilac Instituta za književnost i Centra za naučnoistraživački rad i stručne aktivnosti, dok je kao gostujući profesor ili po pozivu predavao na diplomskim, magistarskim i doktorskim studijima na više univerziteta u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Posebno se bavi novijom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom književnošću (19. i 20. st.) i kulturnom historijom Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, kao i teorijom historije književnosti i savremenim književnim i kulturalnim teorijama. Autor je više od 100 naučnih i brojnih stručnih radova objavljenih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i šest autorskih naučnih knjiga:
1. Književna prošlost i poetika kulture (Teorija novog historicizma u osanskohercegovačkoj književnohistorijskoj praksi), Slavistički komitet, Sarajevo, 2010.
2. Književnost sjećanja: Kulturalno pamćenje i reprezentacija prošlosti u novijoj bošnjačkoj književnosti, Slavistički komitet, Sarajevo, 2012.
3. Studije iz kulturalne bosnistike (Književnoteorijske i književnohistorijske teme), Slavistički komitet, Sarajevo, 2018.
4. Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost (Književnoteorijski i književnohistorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini), Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.
5. Kako su Bošnjaci vidjeli muslimanski Orijent i evropski Zapad (Kulturalno-imagološke studije iz bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti), Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.
6. Studia o literaturze Bośni i Hercegowiny: Globalne w lokalnym, tłumaczenie Magdalena Połczyńska i Magdalena Jankowska, wstęp Bogusław Zieliński, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Poznań, 2019.
Prof. dr. Sanjin Kodrić
Također, uredio je i/ili priredio više od 30 knjiga i zbornika radova, među kojima i autentično i definitivno izdanje pjesničke zbirke Kameni spavač Maka Dizdara (2017) te izdanje pripovjedačke zbirke Pobune Derviša Sušića u ediciji Bošnjačka književnost u 100 knjiga Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ (2017). Učesnik je ili voditelj dvadesetak domaćih i međunarodnih naučnoistraživačkih projekata, a organizirao je ili učestvovao u organizaciji tridesetak domaćih i međunarodnih naučnih skupova, sve to uz učešće na više od 100 naučnih skupova u zemlji i, prije svega, u inostranstvu.
Uz različite druge domaće i inostrane naučne, akademske i profesionalne aktivnosti, izvršni je urednik i član Redakcionog odbora edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, jedan od osnivača i zamjenik predsjednika Slavističkog komiteta u Bosni i Hercegovini, gdje je i rukovodilac Odjeljenja za književnost i kulturalne studije te urednik biblioteke Bosnistika i kongresnih zbornika Bosanskohercegovački slavistički kongres za oblast književnosti i kulture, kao i član rukovodstva Bosanskog filološkog društva, gdje je (su)urednik za oblast književnosti u Redakciji časopisa Pismo i konferencijskih zbornika Sarajevski filološki susreti. Između ostalog, član je i Komisije za komparativno proučavanje slavenskih književnosti pri Međunarodnom komitetu slavista, kao i član uredništava, redakcija i/ili naučnih odbora više naučnih časopisa u Bosni i Hercegovini i inostranstvu (Bosnistika plus, Philological Studies, Południowosłowiańskie Zeszyty Naukowe, Poznańskie Studia Slawistyczne, Slavica Lodziensia, Univerzitetska misao i dr.).
Dobitnik je više nagrada i priznanja za svoj naučni, akademski i kulturni rad, uključujući i Plaketu „Hasan Kaimija“ za najbolju knjigu iz humanističkih i društvenih nauka objavljenju 2017. i 2018. godine u Bosni i Hercegovini, koja mu je dodijeljena za knjigu Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost (Književnoteorijski i književnohistorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini).
O preporodu prema riječima Prof.Dr.Lavića:
Taj “starac” od 108 godina, ipak, ponos je Bošnjaka na početku 21. stoljeća. To je institucija, koja uz prekid rada u nekim godinama socijalističkog razdoblja našeg društva, traje više od jednog stoljeća i svjedoči o našem kulturno-povijesnom angažmanu i odgovornosti. Danas je BZK “Preporod” bošnjačka institucija kulture koja baštini sve bitne sadržaje, događaje i procese unutar bošnjačke i bosanske kulture u dvadesetom stoljeću. Njeno sjedište (Matični odbor) je u Sarajevu, a širom Bosne i Hercegovine su brojne podružnice ili općinska društva BZK “Preporod” - danas ih ima oko sedamdeset. “Preporod” je razgranat u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Kosovu, Norveškoj, Švedskoj...
Davno je bila 1903. godina kada je bošnjačka inteligencija, koja se već iskazala radom oko lista Behar (Safvet-beg Bašagić, začetnik kulturnog preporoda Bošnjaka u 20. stoljeću, E. Mulabdić, H. Fazlagić, S. Aličehić, A. Šćeta i dr.), pokrenula kulturno-prosvjetno društvo “Gajret” u Sarajevu. Smatra se da su ideju za osnivanje jednog ovakvog društva dala braća Defterdarević, Ahmed-beg i Ibrahim-beg, koji su spadali u prvu generaciju fakultetski obrazovanih Bošnjaka.
Prvi predsjednik “Gajreta” bio je Safvet-beg Bašagić. Ovo društvo imalo je svoju ekspozituru u Beogradu. Naime, 1923. godine u tom gradu je pokrenut “Beogradski Gajret - Osman Đikić” koji je vremenom bošnjačku omladinu, koja je dolazila da studira na Beogradski univerzitet, počeo da pridobija za srpsku nacionalnu ideju i projekte. Zato je ovo društvo imalo veliku podršku i pokroviteljstvo prestolonasljednika Petra. Na tu podvalu Bošnjaci su brzo reagirali 1923. i na prijedlog Hamzalije Ajanović krenuli u osnivanje drugog društva koje bi se suprotstavilo srbiziranju Bošnjaka, a naročito fakultetske omladine. Tek nakon godinu dana, jer vlasti nisu davale saglasnost za osnivanje, tačnije 17. oktobra 1924. godine pokrenuto je društvo “Narodna uzdanica” u prostorijama Jugoslovenskog muslimanskog kluba, u tadašnjoj kiraethani na Bendbaši. Ime društva motivirano je stihovima Safvet-bega Bašagića: “Ustaj omladino mila, uzdanico roda svoga.” Iza njega je stajala Jugoslavenska muslimanska organizacija i njen predsjednik dr. Mehmed Spaho. Već tada je bilo jasno da će se tokom dvadesetog stoljeća voditi velika političko-propagandna i militarna borba oko bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine.
Te dvije linije unutar bošnjačkog kulturnog djelovanja objedinjene su u “Preporod” 1946. godine. No, već 1949. zabranjen je rad narodnih kulturnih društava. Tek 5. oktobra 1990. obnovljen je rad “Preporoda” i za njegovog predsjednika izbaran je prof. dr. Muhsin Rizvić. Iza nas je već dvadeset punih godina od Obnoviteljske skupštine koja je održana u Sarajevu, u Vijećnici.
Predsjednik PREPOROD-a BiH
Prof.Dr.Senadin Lavić
Objavljeno: decembar 2011.